Jasno ko dan – pravo na zaradu jedno je od najvažnijih prava zaposlenih. Ipak, izraz „zarada“ znači mnogo više od „300 evra u kešu“, kako ste se ti i gazda dogovorili dok si ti grickao usnu plašeći se da te ne odbije, a on je zadovoljno češkao stomak i cenkao se kao da kupuje prase. Izraz „zarada“ podrazumeva obavezu poslodavca da ti isplati osnovnu zaradu, plus uvećanja zarade za godine staža, rad noću i preko praznika, rad u smenama i prekovremeni rad, plus da državi plati doprinose za tvoje obavezno zdravstveno i penzijsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Na kraju, poslodavac sve to mora da učini najmanje jednom mesečno i najkasnije do kraja tekućeg za prošli mesec, na račun, u dinarima.
Ako iz opravdanih razloga ne ideš na posao, imaš pravo na naknadu zarade.
Bruto zarada
Bruto zarada sastoji se od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, kao i nagrada, bonusa i drugih primanja na koja imaš pravo (bilo po Zakonu o radu, bilo po internom pravilniku firme i ugovoru o radu koji si potpisao). Pored toga, bruto zarada obuhvata porez i obavezne doprinose za tvoje zdravstveno i penzijsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, koje poslodavac plaća državi.
Neto zarada
Neto zarada je ono uzmeš iz banke i staviš u džep, kao naknadu za posao koji si vredno radio tokom proteklih mesec dana.
Sastoji se od osnovne zarade, dela zarade za radni učinak i uvećane zarade. Naravno, mnogi poslodavci vele da ta tri segmenta zarade spoje u jedan – izrazom „300 evra u kešu“ – ali ne daj se: imaš pravo na sva tri, i bitno je da znaš koliko si plaćen za šta. U suprotnom, izvesno je da ćeš ostati uskraćen za novac koji ti po zakonu pripada.
Osnovna zarada, iliti osnovica, određuje se internim pravilnikom firme za određenu poziciju, i ista je za sve koji na toj poziciji rade.
Deo zarade za radni učinak može se razlikovati od slučaja do slučaja, jer različiti zaposleni mogu imati različit radni učinak. Ovaj deo plate određuje se na osnovu kvaliteta i obima obavljenog posla, kao i odnosa zaposlenog prema radnim obavezama.
Uvećana zarada predstavlja neku vrstu nadoknade za rad u nestandardnim uslovima – kao što je rad noću, preko praznika ili prekovremeni rad.
Uvećana zarada
Osnovica zarade uvećava se po različitim osnovama: za rad na neradni dan, za rad noću ili u smenama, za prekovremeni rad i za dužinu staža. Zakon o radu utvrđuje minimum koji poslodavac u ovim situacijama mora da ti isplati (a uvek će se ceniti ako isplati i više od toga).
Za rad na dan kada niko drugi ne radi, pošto je praznik – imaš pravo na uvećanje u iznosu od 110% od osnovice. Ako tvoja osnovica iznosi, na primer, 200 dinara po radnom satu – za svaki sat koji provedeš radeći 1. maja, dok ti drugari šalju poruke o odličnom provodu na roštilju, dobićeš 420 dinara.
Za prekovremeni rad, imaš pravo na povećanje od 26 odsto u odnosu na osnovicu. Ako je tvoj standarni sat, na primer, 100 dinara, svaki prekovremeni sat vredi 126.
Za rad noću i u smenama, takođe je predviđeno povećanje od 26 odsto u odnosu na osnovicu, ali samo ako rad u takvim uslovima nije već vrednovan utvrđivanjem više osnovice.
Za svaku punu godinu rada, dobijaš povećanje od 0.4 odsto od osnovice: Ako ti je osnovica, recimo, 20.000 dinara, po godini staža imaš pravo na mesečno povećanje od 80 dinara. Ako imaš već 10 godina staža – mesečno ćeš dobijati nezanemarljivih 800 dinara više od onoga ko radi isti taj posao, ali bez ijedne godine staža.
Zarada – opšte informacije
Pravo na zaradu
Jasno ko dan – pravo na zaradu jedno je od najvažnijih prava zaposlenih. Ipak, izraz „zarada“ znači mnogo više od „300 evra u kešu“, kako ste se ti i gazda dogovorili dok si ti grickao usnu plašeći se da te ne odbije, a on je zadovoljno češkao stomak i cenkao se kao da kupuje prase. Izraz „zarada“ podrazumeva obavezu poslodavca da ti isplati osnovnu zaradu, plus uvećanja zarade za godine staža, rad noću i preko praznika, rad u smenama i prekovremeni rad, plus da državi plati doprinose za tvoje obavezno zdravstveno i penzijsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Na kraju, poslodavac sve to mora da učini najmanje jednom mesečno i najkasnije do kraja tekućeg za prošli mesec, na račun, u dinarima.
Ako iz opravdanih razloga ne ideš na posao, imaš pravo na naknadu zarade.
Bruto zarada
Bruto zarada sastoji se od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, kao i nagrada, bonusa i drugih primanja na koja imaš pravo (bilo po Zakonu o radu, bilo po internom pravilniku firme i ugovoru o radu koji si potpisao). Pored toga, bruto zarada obuhvata porez i obavezne doprinose za tvoje zdravstveno i penzijsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, koje poslodavac plaća državi.
Neto zarada
Neto zarada je ono uzmeš iz banke i staviš u džep, kao naknadu za posao koji si vredno radio tokom proteklih mesec dana.
Sastoji se od osnovne zarade, dela zarade za radni učinak i uvećane zarade. Naravno, mnogi poslodavci vele da ta tri segmenta zarade spoje u jedan – izrazom „300 evra u kešu“ – ali ne daj se: imaš pravo na sva tri, i bitno je da znaš koliko si plaćen za šta. U suprotnom, izvesno je da ćeš ostati uskraćen za novac koji ti po zakonu pripada.
Uvećana zarada
Osnovica zarade uvećava se po različitim osnovama: za rad na neradni dan, za rad noću ili u smenama, za prekovremeni rad i za dužinu staža. Zakon o radu utvrđuje minimum koji poslodavac u ovim situacijama mora da ti isplati (a uvek će se ceniti ako isplati i više od toga).
Oceni članak!