Iako su vanbračni partneri po zakonskim pravima i obavezama po svemu izjednačeni sa bračnim partnerima, nije predviđen jedinstven postupak rastavljanja vanbračne zajednice, kakav je, u slučaju braka, razvod.
Uopšte nema načina da formalno raskineš vanbračnu zajednicu, jer je nisi formalno ni sklopio. Iako živite kao muž i žena, u matičnoj knjizi venčanih nema traga o tome.
Samim tim, niko te ne sprečava da bez ikakvih formalnosti prekineš da živiš u zajednici sa jednom osobom i odmah počneš da živiš sa drugom, ili stupiš u brak. Nasuprot tome, ako sklopiš drugi brak pre nego što se razvedeš, činiš krivično delo. Ipak, i tada možeš nesmetano da započneš novu vanbračnu zajednicu.
Kako da regulišeš odnose sa bivšim partnerom?
Ukoliko želiš da prestaneš da živiš sa svojim sadašnjim partnerom, trebalo bi, strogo zakonski gledano, da pred sudom regulišeš iste one odnose koji se regulišu tokom razvoda braka. To možeš da učiniš sporazumno (sporazumima koje overava sud), ali i tužbama.
Zavisno od tvoje konkretne situacije, moraćeš da vodiš do tri odvojena sudska postupka:
Ako imate zajedničku decu, treba da zaključiš sporazum, odnosno podneseš tužbu za vršenje roditeljskog prava.
Ukoliko zadovoljavaš zakonske uslove da te partner izdržava i posle prestanka zajednice, a sa partnerom oko toga ne možeš da se sporazumeš (može i usmeno), možeš da podneseš tužbu za izdržavanje.
Naravno, ako nema ni dece, ni zajedničke imovine, niti neko traži izdržavanje, onda nemate oko čega da se sporazumevate, pa se možete rastati bez ikakvih formalnosti. Čak i ako deca ili imovina postoje, a vi se o svemu civilizovano usmeno dogovorite i kasnije se svako drži dogovorenog, niko vas neće terati da se vučete po sudovima.
Sporazumni raskid vanbračne zajednice
Najveća razlika između sporazumnog razvoda braka i sporazumnog raskida vanbračne zajednice jeste u tome što vanbračni partneri moraju pred sudijom da potpišu dva sporazuma, jedan o vršenju roditeljskog prava, a drugi o deobi zajedničke imovine, a ne jedan sporazum o razvodu kao bračni partneri.
Kao i u slučaju sporazumnog razvoda, sudija može da odbije da overi sporazum o vršenju roditeljskog prava, ako proceni da on nije u najboljem interesu deteta.
Raskid zajednice tužbama
Kad se razvodiš, podnosiš jednu tužbu za razvod braka. Kod raskida vanbračne zajednice, mogu se povesti dva sudska spora: o vršenju roditeljskog prava i o podeli zajedničke imovine. Tužba za izdržavanje je poseban postupak i u slučaju razvoda braka.
Moguće su razne kombinacije: jedan partner može da podnese obe, ili samo jednu od ovih tužbi; tužbu po jednom od ova dva pitanja može da podnese jedan, a po drugom drugi partner; na svaku tužbu onaj drugi može da odgovoti protivtužbom.
Deoba zajedničke imovine
Kod utvrđivanja šta spada u zajedničku imovinu i koliko od toga će pripasti kom partneru, kao i kada je reč o načinu podele, za vanbračnu zajednicu važe potpuno isti kriterijumi kao i za brak.
Jedina specifičnost je, budući da zajednička imovina može nastati samo tokom trajanja „zajednice života” partnera, da se kod braka tačno zna kada je ta zajednica nastala: danom venčanja. Kod vanbračne zajednice, ako o podeli imovine treba da presudi sud, može da dođe do spora oko toga kada ste počeli da živite zajedno.
To može biti važno ako ste, na primer, veš-mašinu kupili u aprilu, od plate tvog partnera, a ti tvrdiš da ste zajedno počeli da živite u februaru, dok tvoj partner tvrdi da je zajednički život počeo u maju. Ako si ti u pravu, mašina je zajednička, ako istinu govori partner, mašina je samo njegova.
Dokaz kada je zajednica života zaista počela može biti, na primer, ugovor o zakupu stana koji ste potpisali zajedno ili neki drugi dokument koji potkrepljuje tvoje tvrdnje, a najčešći dokaz su izjave svedoka.
“Razvod” vanbračnih partnera
Iako su vanbračni partneri po zakonskim pravima i obavezama po svemu izjednačeni sa bračnim partnerima, nije predviđen jedinstven postupak rastavljanja vanbračne zajednice, kakav je, u slučaju braka, razvod.
Uopšte nema načina da formalno raskineš vanbračnu zajednicu, jer je nisi formalno ni sklopio. Iako živite kao muž i žena, u matičnoj knjizi venčanih nema traga o tome.
Samim tim, niko te ne sprečava da bez ikakvih formalnosti prekineš da živiš u zajednici sa jednom osobom i odmah počneš da živiš sa drugom, ili stupiš u brak. Nasuprot tome, ako sklopiš drugi brak pre nego što se razvedeš, činiš krivično delo. Ipak, i tada možeš nesmetano da započneš novu vanbračnu zajednicu.
Kako da regulišeš odnose sa bivšim partnerom?
Ukoliko želiš da prestaneš da živiš sa svojim sadašnjim partnerom, trebalo bi, strogo zakonski gledano, da pred sudom regulišeš iste one odnose koji se regulišu tokom razvoda braka. To možeš da učiniš sporazumno (sporazumima koje overava sud), ali i tužbama.
Zavisno od tvoje konkretne situacije, moraćeš da vodiš do tri odvojena sudska postupka:
Naravno, ako nema ni dece, ni zajedničke imovine, niti neko traži izdržavanje, onda nemate oko čega da se sporazumevate, pa se možete rastati bez ikakvih formalnosti. Čak i ako deca ili imovina postoje, a vi se o svemu civilizovano usmeno dogovorite i kasnije se svako drži dogovorenog, niko vas neće terati da se vučete po sudovima.
Sporazumni raskid vanbračne zajednice
Najveća razlika između sporazumnog razvoda braka i sporazumnog raskida vanbračne zajednice jeste u tome što vanbračni partneri moraju pred sudijom da potpišu dva sporazuma, jedan o vršenju roditeljskog prava, a drugi o deobi zajedničke imovine, a ne jedan sporazum o razvodu kao bračni partneri.
Kao i u slučaju sporazumnog razvoda, sudija može da odbije da overi sporazum o vršenju roditeljskog prava, ako proceni da on nije u najboljem interesu deteta.
Raskid zajednice tužbama
Kad se razvodiš, podnosiš jednu tužbu za razvod braka. Kod raskida vanbračne zajednice, mogu se povesti dva sudska spora: o vršenju roditeljskog prava i o podeli zajedničke imovine. Tužba za izdržavanje je poseban postupak i u slučaju razvoda braka.
Moguće su razne kombinacije: jedan partner može da podnese obe, ili samo jednu od ovih tužbi; tužbu po jednom od ova dva pitanja može da podnese jedan, a po drugom drugi partner; na svaku tužbu onaj drugi može da odgovoti protivtužbom.
Deoba zajedničke imovine
Kod utvrđivanja šta spada u zajedničku imovinu i koliko od toga će pripasti kom partneru, kao i kada je reč o načinu podele, za vanbračnu zajednicu važe potpuno isti kriterijumi kao i za brak.
Jedina specifičnost je, budući da zajednička imovina može nastati samo tokom trajanja „zajednice života” partnera, da se kod braka tačno zna kada je ta zajednica nastala: danom venčanja. Kod vanbračne zajednice, ako o podeli imovine treba da presudi sud, može da dođe do spora oko toga kada ste počeli da živite zajedno.
To može biti važno ako ste, na primer, veš-mašinu kupili u aprilu, od plate tvog partnera, a ti tvrdiš da ste zajedno počeli da živite u februaru, dok tvoj partner tvrdi da je zajednički život počeo u maju. Ako si ti u pravu, mašina je zajednička, ako istinu govori partner, mašina je samo njegova.
Dokaz kada je zajednica života zaista počela može biti, na primer, ugovor o zakupu stana koji ste potpisali zajedno ili neki drugi dokument koji potkrepljuje tvoje tvrdnje, a najčešći dokaz su izjave svedoka.
Oceni članak!